Definiciju dobrovoljnog davatelja krvi (DDK) odredila je Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodni Crveni križ.
Krv je jedini nezamjenjivi lijek, a služi u spašavanju ljudskih života i liječenju raznih bolesti.
Zamjenskih pripravaka za krv još uvijek nema. Jedino što nam preostaje to je plemeniti i humani čin dobrovoljnog darivanja krvi. Suvremena metoda medicinskog liječenja temelji se na osiguravanju dovoljnih količina krvi i krvnih pripravaka, zato su naši darivatelji krvi jedini izvor dragocjenog lijeka.
Što su krvne grupe?
Naizgled svi ljudi imaju istu krv, a opet su tako različite. Sve krvi imaju istu boju, ali svi ljudi nemaju istu krvnu grupu. Značaj krvnih grupa dolazi do izražaja pri liječenju bolesnika transfuzijama krvi kada bolesnik može, bez opasnosti, primiti samo krv odgovarajuće krvne grupe.
Krvne grupe i njihova učestalost
Do danas je otkriveno više od 600 različitih krvnih grupa na eritrocitima. Istražene, dobro krvne grupe svrstane su u 23 sustava. Osnovne i najvažnije krvne grupe su grupe AB0 sustava: (A, B, 0, AB) i krvne grupe Rh (D) sustava: Rh (D)+ (poz) i Rh (D)- (neg).
Što je krv?
Krv je tekuće tkivo koje cirkulira u krvnim žilama tijela. Odrasla osoba ima oko 5 litara krvi i neophodna je za funkcioniranje organizma. Ona osigurava dolazak kisika i hranjivih tvari u sve stanice i tkiva, a odstranjuje sve štetne tvari. Krv se sastoji od krvnih stanica koje plivaju u krvnoj plazmi. Krvne stanice su ERITROCITI, TROMBOCITI I LEUKOCITI. Krvna plazma je tekući dio krvi, a sastoji se od vode, ugljikohidrata, masti, bjelančevina, hormona, minerala i vitamina.
ERITROCITI su najbrojnije krvne stanice. Životni vijek je 120 dana. Najvažniji je dio eritrocita hemoglobin (krvna boja), a uloga je da prenosi kisik do svih stanica i tkiva u tijelu.
LEUKOCITI brane organizam od infekcije, a životni vijek im je najkraći 2-3 dana.
TROMBOCITI su krvne pločice, značajne za zgrušavanje krvi. Vijek im je 7 – 10 dana.
Dobrovoljni darivatelji krvi
Krv je lijek koji nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor takvog lijeka je ČOVJEK davatelj krvi. Krv mogu davati svi zdravi ljudi od 18 do 65 godina života. Muškarci mogu davati 4 puta, a žene 3 puta godišnje.
Kriteriji za odabir davatelja krvi :
- dobro opće zdravstveno stanje
- tjelesna težina iznad 55 kg, proporcionalno visini
- tjelesna temperatura do 37o C
- krvni tlak sistolički 90-180 mmHg, dijastolički 60 – 110 mmHg
- puls 50- 110 otkucaja u min
- hemoglobin: muškarci 135 g/l, a žene 125 g/l
Takvu odluku da li osoba može davati krv donosi liječnik na osnovi anamnestičkog podatka i fizikalnog pregleda.
Kakav je postupak davanja krvi?
Zaštita zdravlja davatelja krvi je značajna, zato svako davanje krvi uključuje provjeru zdravstvenog stanja, a sastoji se od:
- Identifikacija darivatelja krvi - Prije svakog davanja krvi potrebno je zatražiti osobnu iskaznicu i izvšiti provjeru podataka, a podaci su važni iz slijedećih razloga:
-
- - zamjena u indetifikaciji davatelja krvi
- - mogućnost praćenja podataka doze krvi od davatelja do bolesnika u slučaju da bolesnik koji je primio krv oboli od krvlju prenosive bolesti
- - da se izbjegne mogućnost uzimanja krvi od osoba koje su privremeno ili trajno isključene iz davanja krvi
- Provjera količine hemoglobina (željeza) u krvi i KG
- Ispunjavanje upitnika s liječnikom i pregled
Postupak uzimanja krvi
Davatelj daje krv u ležećem položaju, zdravstveni tehničar vrši dezinfekciju dijela gdje će se vršiti punkcija, a zatim lagano i bezbolno uvodi iglu u lakatnu venu. Krv se daje u plastičnu vrećicu, a količina krvi koja se uzima je 450 ml. Davanje krvi traje 8 – 12 min. Pribor s kojim se uzima krv je sterilan i samo za jednokratnu upotrebu. Nakon davanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježavajuće piće i lagani obrok.
Tko ne smije davati krv?
Ako postoji bilo kakva opasnost za zdravlje davatelja ili bolesnika koji će primiti krv, davatelj se odbija od davanja krvi. Liječnik je dužan svakom odbijenom davatelju detaljno objasniti razlog zbog kojeg ne može dati krv. Razlozi mogu biti trajni ili privremeni. Davatelja krvi privremeno odgađamo od davanja kod lakših akutnih stanja ( prehlade, viroze, alergije, smanjenog željeza i akutnih crijevnih bolesti). Nakon operativnih zahvata, zbog poremećaja krvnog tlaka, nakon primanja krvi i krvnih pripravaka, žene za vrijeme menstrualnog ciklusa, trudnoće, dojenja. Zbog uzimanja nekih lijekova, akupunkture i „bušenja“ uha ili nekog drugog dijela tijela ili stavljanja tetovaža. Davatelja krvi trajno odbija se ako boluje od teških kroničnih bolesti i spolno prenosivih bolesti ( AIDS, sifilis i hepatitis ).
Osobe s povećanim rizikom za dobivanje krvlju prenosivih zarazih bolesti su:
- ovisnici o alkoholu i drogama
- osobe koje su uzele drogu putem igle
- osobe koje često mijenjaju spolne partnere
- muškarce koji su imali spolni odnos sa drugim muškarcima
- osobe koje su imale spolni odnos s prostitutkom
- osobe s pozitivnim testom na HIV- protutijela
- osobe kojima je spolni odnos plaćen novcem ili drogom
NAGLAŠAVAMO POTREBNO JE BITI ISKREN, JER DAVANJE NEISTINITIH PODATAKA UGROŽAVAMO SVOJE I TUĐE ZDRAVLJE!
Šteti li davanje krvi zdravlju?
Davanje krvi ne šteti zdravlju, ako se provode svi postupci pri odabiru davatelja krvi. Zdrav organizam vrlo brzo i u potpunosti nadoknađuje sve sastavne dijelove krvi. Davanje krvi ne uzrokuje naviku davanja, nema tjelesnih promjena niti posljedica za organizam. Davanjem krvi ne samo da se pomaže drugima, nego se kontrolira i vlastito zdravlje.